Mejoza korak po korak: kopiranje, prekriženje, mejoza I i II, spermiji i jajna stanica, oplodnja
Gotovo svaka stanica tvog tijela nosi 46 kromosoma. Kromosomi su čvrsto smotane niti DNK s uputama za građu tijela. Dolaze u 23 para: jedan iz svakog para dobio si od mame (crveno), a drugi od tate (plavo).
Ovdje vidiš samo 3 od 23 para, da se bolje vidi. Povuci prazan prostor da okreneš prizor.
Mejoza je posebna dioba koja se događa samo u jajnicima i u sjemenicima (testisima). Od stanice sa 46 kromosoma nastat će jajne stanice ili spermiji s po 23. Prije početka svaki se kromosom kopira: dvije jednake kopije, sestrinske kromatide, ostaju spojene u sredini pa kromosom izgleda poput slova X.
I dalje je 46 kromosoma, ali sada 92 kromatide.
Počinje prva dioba. Mamin kromosom i njegov par od tate pronađu se i priljube jedan uz drugoga. Gdje se dodiruju, razmijene komadiće: to je prekriženje (crossing-over). Zato sada neki kromosomi imaju i crveni i plavi dio.
U svakom paru dogodi se barem jedno prekriženje.
Niti diobenog vretena dolaze s dva suprotna kraja stanice i hvataju kromosome. Parovi se poredaju po sredini stanice. Za svaki par slučajno je koji će kromosom gledati lijevo, a koji desno. Promiješaj ih i gledaj kako se mijenja raspored.
S 23 para to je 2²³ = 8 388 608 mogućih rasporeda, i to bez prekriženja.
Niti povuku kromosome iz svakog para na suprotne strane, a sestrinske kromatide ostaju zajedno. Stanica se stisne po sredini i podijeli u dvije. Svaka nova stanica ima samo 23 kromosoma, po jedan iz svakog para: broj se prepolovio upravo ovdje.
Svaki od tih 23 kromosoma još je dvostruk (X), pa stanica ima 46 kromatida.
Druga dioba počinje bez novog kopiranja. U obje stanice kromosomi se poredaju po sredini, a niti povuku dvije sestrinske kromatide na suprotne strane. Svaka se stanica opet podijeli. Iz jedne stanice nastale su četiri, svaka s 23 jednostruka kromosoma.
Mejoza II nalikuje običnoj diobi tjelesnih stanica, mitozi.
U sjemenicima od svake takve stanice nastanu četiri spermija, i to cijeli život od puberteta. U jajnicima samo jedna postane velika jajna stanica, a ostale su sitna polarna tjelešca koja propadnu. Jajna stanica počne mejozu još prije rođenja djevojčice i godinama čeka da je dovrši.
Sve četiri stanice su različite. Zato ni braća i sestre nisu isti.
Jajna stanica nosi 23 mamina kromosoma (crveno-plave), a spermij 23 tatina (zlatno-zelene). Kad se spoje, opet je 46 kromosoma u 23 para. Dijete dobije pola od mame i pola od tate, a svaki je kromosom mješavina bakinih i djedovih komadića. Zato je svako dijete jedinstveno.
Mama uvijek daje kromosom X, a tata X (djevojčica) ili Y (dječak).